trčali smo šumom
šutke
padao je snijeg
bilo je hladno
i led je skorio lokve koje su rezale tetive
vukovi su namirisali krv naših šepavih
ranjenika
nas dvadeset
širilo je nosnice
brisalo inje s obrva
bol je vrištao
u našoj tišini
dvojica su ostala za nama
zadržati potjeru
oštricama odbiti zvijeri
bilo nam je svejedno
biti zagrižen
ili
biti proboden kopljem
mršavih krvoloka
sada nemamo doma
bježite iz doline!
oni su brži
u ravnici
školjka
priča
dijete spava
dugo
Nema komentara:
Objavi komentar