Santorini

legli smo u nepoznate sobe
ležimo u nepoznatim sobama
moje ime nije moje lice
pretačem se kroz aspekte Šive
blještim
na vratima čeka čovjek koji je lizao ruke
prebrojat ću kosti i baciti višak
sit sam laveža
i kosti su bez srži
neka ode

čovjek koji je lizao oči
i ribama jeo glave
hrani se solju
za dno zjenicama prikovan

prikovan zjenicama za dno
nositelj trena nema ruke
branitelj vješto odbija napade
sijeva poput sablje
donja čeljust onagera
ranjenik puzi na rukama
izdahnut će sebe
i u zraku složiti origami
od dijelova napukle lubanje

iznad mene plivaju djeca
pupkovinom vezana za vulkanski mulj i sjetu doba
na Kreti
u labirintu
zvijer žicom plete
primopredajnik
zlatnim silnicama prekraja Svemir
pušta se i cvili
ushitom slini stazu
grad tone
u crn kamen